Beč, 27. studenog 2018.

Claude Debussy i hrvatska glazba

U Veleposlanstvu RH u Beču održano je 27.11. predavanje dr.sc. Zdenke Weber pod naslovom „Claude Debussy i hrvatska glazba“. Predavanje je organizirano u suradnji Hrvatskog društva skladatelja iz Zagreba i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Na predavanju je dr.sc. Weber uvodno predstavila političko-društvene okolnosti u kojima se našla Hrvatska nakon kraja Prvog svjetskog rata, raspada Austro-Ugarske Monarhije i ulaska u Kraljevinu SHS, kasnije preimenovanu u Kraljevina Jugoslavija. Konkretan povod predavanja je stota obljetnica smrti velikog francuskog skladatelja Claudea Debussyja, koji je ostavio utjecaj i na hrvatske skladatelje. Debussy je rođen 22. kolovoza 1862., a umro je 25. ožujka 1918. i prema riječima dr. Weber predstavlja jedinstvenu pojavu u povijesti europske glazbe. Svojim snažnim i proročanskim opusom je razumio vrijeme u kojem je živio, a njegov inovativni potencijal očit je iz citata „disonanca danas je konsonanca sutra“. Njegovu veličinu je potvrdio i velikan francuske glazbe 20. stoljeća Pierre Boulez, koji je Debussyja nazvao ocem suvremene europske glazbe. Kako nije imao obvezu ići u osnovnu školu, opće obrazovanje je dobio od majke, a glazbu je počeo učiti privatno. Na Pariški konzervatorij je primljen 1872., a krunu njegove studentske aktivnosti predstavlja nagrada Prix de Rome, koja mu je omogućila studijski boravak u Rimu, u kojem se mogao posvetiti skladanju i razvijanju svog vlastitog skladateljskog jezika. Kao student je boravio i u Rusiji, Austriji i Švicarskoj, ali je ipak boravak u Rimu, gdje je upoznao djela Lassa i Palestrine, najviše utjecao na njegov stilski jezik. Debussy je dobro poznavao i Wagnera – boravio je i u Bayreuthu, a na svojoj jedinoj operi Pelléas et Mélisande je radio punih deset godina.
U nastavku predavanja se dr. Weber osvrnula na utjecaj Debussyja u Hrvatskoj, zaključivši da u nas nema pravih sljedbenika ovog francuskog skladatelja, nego se više radi o elementima impresionizma kod pojedinih hrvatskih skladatelja, npr. Dragana Plamenca, Božidara Kunca ali i Blagoja Berse i Dore Pejačević. Ipak, hrvatski skladatelji prve polovice stoljeća su se napajali narodnim elementom, u kojem su prisutni elementi kao što je pentatonska ljestvica, što je dovelo do glazbenog izričaja srodnog impresionizmu.
Za glazbeni dio večeri bili su zaduženi sopranistica Lucija Spevec i pijanist Hrvoje Jugović, koji su izveli popijevke „Nuit d'étoiles“ od Debussyja i „Suzi“ i „Serenada“ od Josipa Hatzea. 

Copyright (c) 1997.- 2018. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana