Beč, 27. lipnja 2017.

U Beču postavljena spomen-ploča Pavlu Ritteru Vitezoviću

U Beču je u utorak, 27.6.2017. postavljena spomen ploča hrvatskom eruditu Pavlu Ritteru Vitezoviću (1652-1713). Projekt je ostvaren zahvaljujući trudu i financijskim sredstvima Austrijskog društva za kroatistiku, Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ i Grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Beču. Uvodno je potpredsjednik Hrvatskog društva za kroatistiku dr. Marijan Brajinović istaknuo kako se radi o drugoj spomen ploči postavljenoj u spomen Pavla Rittera Vitezovića  u Beču, nakon što je prva iz 1926. g. u katedrali sv. Stjepana stradala u Drugom svjetskom ratu. Spomen-ploča je postavljena iznad već postojeće ploče Jurju Križaniću, na zgradi u kojoj se od 1624. do 1783. nalazio Hrvatski kolegij tj. Collegium Croaticum na adresi Schönlaterngasse 13 u prvom bečkom kotaru.

Potpredsjednik Hrvatskog društva za kroatistiku dr. Brajinović je istaknuo kako se dan otkrivanja spomen ploče podudara s danom kada je bivši vicekancelar i ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock prerezao žičanu ogradu s Mađarskom i na simboličan način najavio kraj društveno-političkog sistema koji je razdvajao susjedne države a srednju Europu dijelio na istočni i zapadni blok. Zanimljivost je da je nova spomen-ploča postavljena na isti dan kao i stara – 27. lipnja, u razmaku od 91 godine. Družba „Braća hrvatskog zmaja“ također je bila inicijator postavljanja prve spomen ploče, postavljene na unutarnji zid bečke prvostolnice, koja je stradala u savezničkim bombardiranjima Beča 1945. godine. Iako je prvotna inicijativa bila da nova ploča Vitezoviću također bude u bečkoj katedrali, prijedlog kojeg su podržali i veleposlanik Bakota i veleposlanica Cvjetković nije urodio plodom, tako da je za novu lokaciju odabrano mjesto na kojem se ranije nalazio Collegium Croaticum.

Collegium Croaticum, dom koji je hrvatskim studentima nudio smještaj, postajao je ukupno 160 godina, dok ga nije ukinuo Josip II. tri godine nakon što je stupio na prijestolje 1783. g., istaknuo je Georg Holzer, predsjednik Hrvatskog društva za kroatistiku iz Beča. Na ulogu „Braće hrvatskog zmaja“ osvrnuo se veliki meštar Družbe, povjesničar i publicist dr. Nevio Šetić, koji je podsjetio da je društvo osnovano 1905. s ciljem očuvanja i promicanja hrvatske prirodne i kulturne baštine. Koliko je ostavljanje prve spomen-ploče bilo važno za Družbu svjedoči činjenica da je je vlakom u Beč na postavljanje ploče došlo preko 300 ljudi, zaključio je dr. Šetić.

U sklopu svečanosti postavljanja spomen-ploče izlaganje o Ritteru Vitezoviću je održao jezikoslovac Alojz Jembih, redoviti profesor u trajnom zvanju hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima, koji je tom prilikom objavio monografiju o Pavlu Ritteru Vitezoviću u izdanju družbe „Braća hrvatskog zmaja“. Ritter Vitezović je stanovao u Hrvatskom kolegiju od 1682. do 1683., gdje je vršio poslaničku dužnost grada Senja pri bečkom dvoru. Svojim djelom „Oživjela Hrvatska“ Ritter Vitezović predstavlja preteču hrvatske moderne nacionalne misli, zaključio je dr. Jembrih. Za glazbeni okvir svečanosti bili su zaduženi „Dubrovački kavaljeri“, a postavljanje spomen-ploče održano je u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija.

Znanstvenik koji je ostavio dubok trag u povijesnoj znanosti, književnosti, zemljovidu, tiskarstvu i nakladništvu, heraldici, latinskoj poeziji, hrvatskom jezikoslovlju i leksikografiji ovime je dobio zasluženo priznanje u samom središtu Beča.

 

 

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana