Beč, 28. svibnja 2018.

Valpovački vlastelini Prandau-Normann

Predavanje dr. sc. Marina Vinaj iz Muzeja Slavonije u Osijeku pod nazivom „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ održano je u ponedjeljak, 28.5. u prostorijama Veleposlanstva RH u Beču u organizaciji Veleposlanstva i Matice hrvatske Beč. Povod predavanja bila je velika četverodijelna izložba o valpovačkim vlastelinima austrijskog podrijetla i njihovom utjecaju na području Valpovštine i Slavonije u cjelini, koja u četiri muzejske ustanove u Osijeku i Valpovu još uvijek traje, pa je i predavanje dr. Vinaj sukladno tome bilo koncipirano u dvije cjeline. U prvom je dijelu dr. Vinaj brojnoj zainteresiranoj publici predstavila obitelj Prandau-Normann, dok se u drugom dijelu osvrnula na veliku izložbu postavljenu u Osijeku i Valpovu.     

Kako je uvodno naglasila dr. Vinaj, znanstveni i javni interes za plemićke obitelji s područja Slavonije započeo je tek nakon osamostaljenja Hrvatske. Kako se i u ovom kao i u brojnim drugim slučajevima radi o plemićkoj obitelji austrijskog podrijetla, vlasnicima je imovina nakon 1945. oduzeta a oni su u pravilu napustili hrvatski prostor, ali je njihova građa ipak uglavnom završila u baštinskim ustanovama, što je bila i baza za veliku izložbu o obitelji Prandau-Normann. Nekadašnje valpovačko vlastelinstvo danas obuhvaća 45 naselja i površinu od 60 hektara, a valpovački vlastelini su na područje Slavonije došli 1721., kada car Karlo VI. nakon protjerivanja Turaka imanjima nagrađuje obitelji koje su financijski pomogle austrijske ratove s Turcima. Veliki dio stanovnika Slavonije povukao se s turskom vojskom, tako da je nakon protjerivanja Turaka bilo potrebno iz temelja postaviti društvene strukture, zbog čega su nove plemićke obitelji nastojale dovesti obrtnike i tako iz temelja izgraditi cijele jedinice tada važećeg feudalnog sustava. Prvi vlasnik feudalnog vlastelinstva bio je barun Petar Hilleprand von Prandau, koji je živio u Beču i tek povremeno dolazio u Valpovo. Josip Ignaz von Prandau, sin Petra von Prandaua, je nakon dva neuspjela braka došao u Valpovo kao prvi predstavnik obitelji koji je živio na hrvatskom prostoru, gdje se oženio Marijom Pejačević čime su se dvije slavonske plemiće obitelji povezale.

Josip Ignaz von Prandau prvi je započeo s ozbiljnijim podizanjem vlastelinstva, organizirajući geodetsku izmjeru prostora i isušivanje močvara, a kao vlastelin je podigao i barokni dvorac koji je početkom 19. stoljeća stradao u požaru, nakon čega je obnovljen. Glavni izvor prihoda njegovog vremena bili su poljoprivreda i šumarstvo, a posebno treba istaknuti činjenicu da je kao i ostali pripadnici obitelji Prandau u Valpovo donosio austrijski i europski duh i tako oplemenjivao sredinu u kojoj je njegova obitelj djelovala. Već hrvatski glazbenik i glazbeni istraživač Franjo Kuhač ističe bogatu knjižnicu i glazbenu zbirku u valpovačkom dvorcu, a baruni Prandau su u Valpovu održavali jedne od prvih kazališnih predstava u Slavoniji. Ljubav prema umjetnosti Josip Ignaz je prenio na svoje sinove Karla i Gustava: Karlo je nakon djetinjstva u Valpovu nastavio živjeti u Bizovcu i Beču, dok je Gustav živio u Valpovu, ali je djelovao i u Zagrebu i Osijeku. Gustav von Prandau zapamćen je kao jedan od utemeljitelja zagrebačkog Glazbenog društva, današnjeg Hrvatskog glazbenog zavoda, a bio je i dobrotvor bečkog Društva prijatelja glazbe (Gesellschaft der Musikfreunde), tj. bečkog Musikvereina.

U nastavku predavanja je dr. Vinaj predstavila veliku četverodijelnu izložbu o valpovačkom vlastelinstvu, koje je u više od 220 godina ostavilo veliki trag na području Valpovštine, ali i Slavonije i Hrvatske u cjelini. Izložba je istovremeno otvorena na četiri lokacije s četiri tematske cjeline, a u pripremi je dvojezični recenzirani katalog s preko 600 izložbenih jedinica. Velika izložba rezultat je rada četiriju baštinskih ustanova – Državnog arhiva u Osijeku, Muzeja Slavonije iz Osijeka, Galerije likovnih umjetnosti iz Osijeka i Muzeja Valpovštine. Arhivska građa postavljena u državnom arhivu između ostalog donosi karte posjeda iz 18. i 19. stoljeća, dok je svakodnevni život obitelji prikazan u Muzeju Valpovštine tj. samom dvorcu Prandau-Normann u Valpovu. Obiteljski portreti izloženi su u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti a u Muzeju Slavonije predstavljena je između ostalog i knjižnica obitelji. 

Pravu je zanimljivost predavanja predstavljalo svjedočenje gđe Aleksandre Hamm iz publike, čija je prabaka radila na posjetu valspovačkog vlastelinstva, što je posvjedočila obiteljskim albumom iz 19. stoljeća.