Beč, 30. studenog 2017.

U bečkom Kunsthistorisches Museumu održan simpozij „Rimska Hrvatska“

U bečkom Kunsthistorisches Museumu je 30.11.2017. u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta i Veleposlanstva RH u Beču održan simpozij „Rimska Hrvatska“. U sklopu simpozija je nastupilo deset uglednih hrvatskih arheologa, koji su brojnoj austrijskoj publici predstavili bogatu rimsku arheološku ostavštinu na tlu današnje Hrvatske. Nakon poludnevnog simpozija koji je održan u reprezentativnim prostorijama muzeja slijedilo je večernje predavanje dr. Emilija Marina u prostorijama Veleposlanstva RH u Beču. Cijeli projekt organiziran je u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017.

Uvodno je brojne prisutne u svojstvu domaćina pozdravio kustos Kunsthistorisches Museuma dr. Georg Plattner, koji je istaknuo dugogodišnje kontakte muzeja s Hrvatskom i nizom hrvatskih institucija. U ime Austrijskog arheološkog instituta simpozij je otvorio dr. Christoph Hinker, naglasivši kako je institut povijesno vezan s hrvatskim prostorom na nekoliko razina.

Nakon pozdravnog govora moderatorice simpozija dr. Mirjane Sanader, kojim je publika informirana o jakoj arheološkoj tradiciji u Hrvatskoj, uslijedila su izlaganja ostalih hrvatskih stručnjaka. Dr. Robert Matijašić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli je u izlaganju „Rimsko gospodarstvo u Istri – proizvodnja ulja i vina“ predstavio podjelu hrvatskog prostora u rimsko vrijeme. Posebnu zanimljivost predstavlja dvadesetak vila na istarskom području, od kojih se ističu brijunske vile Val Madonna i Monte Collisi, a u sklopu kojih je postojala proizvodnja maslinovog ulja. Na lokalitetu Santa Maria kraj Červara u zapadnoj Istri postojala je i proizvodnja amfora, koja je pratila snažnu proizvodnju ulja, a u sklopu koje je razvijen poseban tip amfora koji se može naći po cijelom Rimskom carstvu. Dr. Domagoj Tončinić je predstavio projekt istraživanja legijskog logora Tiluriuma u dalmatinskom zaleđu, koji pod vodstvom dr. Mirjane Sanader traje od 1997., a u kojem su uključeni brojni stručnjaci različitih struka. Arheološka istraživanja potvrđuju da se u legijskom logoru, koji je bio smješten na desnoj obali rijeke Cetine, nalazio najveći broj aktivnih vojnika u provinciji Dalmaciji, i to iz Sedme legije (Legio septima). Ravnatelj Arheološkog muzeja u Vidu / Naroni Toni Glučina predstavio je aktivnosti jednog od najuspješnijih muzeja u Hrvatskoj. Iako su brojne arheološke spomenike u Naroni ranije opisali Alberto Fortis i Arthur Evans, ozbiljnija arheološka istraživanja krenula su početkom 20. stoljeća, čime je zaustavljena dotadašnja loša praksa ponašanja lokalnog stanovništva prema arheološkom nasljeđu, koje je do tada redovito bilo korišteno u razne svrhe, često kao građevni materijal.

Osvrnuvši se posebno na Osijek (Mursa) i Vinkovce (Cibalae), rimsku ostavštinu u kontinentalnoj Hrvatskoj je predstavila dr. Branka Migotti. Ivan Radman-Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavio je rimsku vojnu opremu u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Sisciu, u kojoj je rimska vojnička tradicija vrlo dobro sačuvana. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić iz Muzeja antičkog stakla u Zadru predstavili su jedan od najatraktivnijih arheoloških muzeja u Hrvatskoj, koji sadrži više od 5.000 predmeta antičkog stakla. Rimske radionice stakla bile su smještene diljem jadranske obale, a u muzeju se čuvaju i izlošci nastali i u drugim dijelovima Carstva.

U sklopu večernjeg predavanja u prostorijama Veleposlanstva RH u Beču, dr. Emilio Marin, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, je brojnoj publici predstavio arheološku ostavštinu ranokršćanske Salone, s posebnim naglaskom na arheološke lokalitete Manastirine i Marusinac u okolici Solina. Austrijska i hrvatska publika s velikim je zanimanjem pratila informativno predavanje o antičkoj i ranokršćanskoj Saloni, jednom od najvećih urbanističkih središta antičkog vremena na istočnoj obali Jadrana.