Beč, 26. rujna 2018.

Pinokio kao tema Europskog dana jezika

Dana 26.9.2018. u Predstavništvu Europske komisije u Beču održan je Europski dan jezika, manifestacija koja se u glavnom gradu Austrije održava od 2001. kada je Vijeće Europe pokrenulo inicijativu kojom bi se na europskoj razini obilježila i osvijestila važnost o višejezičnosti. Kako je naglasio domaćin i moderator manifestacije Achim Braun, proces europske integracije okarakteriziran je višejezičnošću od samog početka, što je u nekoliko valova proširenja EU naizgled predstavljalo prepreku, u pravilu zbog visokih troškova prevođenja. Ipak, kako je eurointegracijski proces pokazao, višejezični karakter Europske unije jedini je model prema kojem države članice EU mogu zadržati vlastiti identitet, pri čemu manifestacijama kao što je Europski dan jezika i dalje treba podizati svijest u jezičnoj i kulturološkoj raznolikosti Europe, naglasio je Braun.

Program Europskog dana jezika sastojao se od dvije velike cjeline: u sklopu poslijepodnevnog programa održano je više radionica za djecu i mlade, na kojima su predstavnici EK i austrijski pedagozi na pristupačan način djeci i mladima približili teme kao što su europska integracija te europski, nacionalni i lokalni identiteti. U sklopu središnje manifestacije koja je održana s početkom u 19 sati predstavnici nacionalnih kulturnih instituta, veleposlanstava i škola stranih jezika iz Beča su na svojim jezicima čitali odabrani ulomak Pinokija. Uz standardni hrvatski na središnjoj manifestaciji je po drugi put bio zastupljen i gradišćanski hrvatski jezik – ulomak je na gradišćanski prevela i pročitala Ana Šoretić, gradišćansko-hrvatska spisateljica iz Cogrštova. Ukupno je ulomak iz Pinokija predstavljen na 35 jezika i dijalekata, među kojima su se uz sve službene jezike EU i nekoliko dijalekata (npr. sicilijanski) našli i arapski, ruski, japanski i mandarinski jezik (time su na Europskom danu jezika prvi put bili predstavljeni svi službeni jezici Ujedinjenih naroda). Posebnu pozornost izazvala su čitanja na švicarskom njemačkom, vorarlberškom (zapadni austrijski dijalekt) i bečkom dijalektu, s kojim je završena središnja manifestacija. Proteklih godina uzimani su ulomci drugih opće poznatih djela svjetske dječje književnosti, kao primjeri nacionalnih književnih djela koji su postali dio europske i svjetske književne baštine – Crvenkapica, Mali princ, Pipi Duga Čarapa i dr.

U sklopu središnje manifestacije dr. Thomas Strasser sa Sveučilišta u Beču je održao predavanje „Pinokio – dio naše kulturne baštine?“ u kojem je postavio pitanja opstojnosti nematerijalne kulturne baštine, u koju Pinokio kao dio talijanske dječje književnosti svakako pripada. Priču o drvenom lutku obradio je nakon Collodija niz drugih književnika, među njima i Tolstoj. Pinokio je „dijete koje se ne može kontrolirati“, čime je također vrlo aktualan, ali je s druge strane dijete koje ipak uči iz svojih pogrešaka, kako bi na koncu postao pravi dječak. Utoliko se dječji roman o drvenom lutku nadovezuje na tradiciju Bildungsromana, ali pritom u sebi sadrži grotesknu komponentu srednjovjekovnog romana (npr. nos kao tema u umjetnosti i književnosti, posebno karikaturalnog karaktera). Prva asocijacija koju povezujemo s Pinokiom je laž, no temeljitim čitanjem romana dolazimo do zaključka kako glavni lik laže samo u tri situacije. Poveznicu s „fake news“, fenomenom današnjice s kojim se neprestano susrećemo, dr. Strasser je povukao preko korištenja simbola Pinokija kao pokazatelja radi li se o istinitoj ili lažnoj vijesti (web stranica www.askpinoccio.com kao „fake news detection“ ili Washington Post koji na svojoj mrežnoj stranici Pinokija označava kao simbol za „fake news“). Utoliko je Pinokio, lik iz dječje književnosti koji je svoje mjesto našao u multimedijalnom svijetu, simbol narušenog povjerenja ali i nade da se može popraviti i postati pravi dječak. U sklopu središnje manifestacije je glazbenu točku održao mješoviti zbor „Et Arcadia“ koji djeluje u sklopu Talijanskog kulturnog instituta u Beču.