Beč, 12. listopada 2018.

Otto Wagner i hrvatska arhitektura

U petak, 12.10.2018. u prostorijama Veleposlanstva RH u Beču otvorena je izložba „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“. Izložba je rezultat suradnje Veleposlanstva s Modernom galerijom iz Zagreba, a autor izložbe je dr.sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Povod za postavljanje izložbe predstavlja činjenica da se Veleposlanstvo nalazi u zgradi koju je čuveni arhitekt projektirao i u kojoj je radio i stanovao, kao i godina u kojoj se obilježava sto godina od Wagnerove smrti. Pri postavljanju izložbe u Veleposlanstvu svoj je doprinos kao recenzent dao i kustos Andreas Nierhaus iz Muzeja grada Beča (Wien Museum), autor velike izložbe o Wagnerovom opusu i životu koja nakon Beča seli u Pariz i New York. Otvorenju izložbe nazočio je veliki broj predstavnika austrijskog i hrvatskog društvenog života, kao i brojni austrijski i hrvatski novinari.
Prisutne je uvodno pozdravila veleposlanica Vesna Cvjetković, koja je naglasila važnost što se Veleposlanstvo nalazi u nekadašnjem domu Otta Wagnera. Veleposlanica Cvjetković je istaknula kako je ovom izložbom prvi put bečkoj publici predstavljen snažan Wagnerov utjecaj na Hrvatsku. Samu izložbu predstavio je njezin autor Dragan Damjanović, koji je opisao proces nastanka izložbe od inicijalnih razgovora u Veleposlanstvu do ostvarenja u suradnji s Modernom galerijom Zagreb.  Prisutnima se u ime zagrebačkog gradonačelnika obratila zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, koja je istaknula kako djela Wagnerovih učenika Vjekoslava Bastla i Viktora Kovačića spadaju među najveće znamenitosti Zagreba, što potvrđuje duboku povezanost Zagreba i Beča na svim razinama. Zaključno se brojnim prisutnima obratio i predsjednik Gradske skupštine Beča Ernst Woller i zahvalio organizatorima na hvalevrijednoj inicijativi, koja je zaintrigirala brojne Bečane.
Izložba se sastoji od 15 panela na kojima su prikazani projekti Otta Wagner i njegovih učenika koji imaju veze s Hrvatskom. Vjerno je prikazana zgrada Veleposlanstva – od originalnih projekata do fotografija interijera iz doba kada je u njoj stanovao arhitekt. Posebna pozornost dana je robnoj kuću Neumann koja se nalazila na Kärntnerstraße, a koju je Wagner projektirao po narudžbi Moritza Neumanna,   investitora židovskih korijena iz Hrvatske. Zgrada je srušena u Drugom svjetskom ratu, a danas se na njenom mjestu nalazi robna kuća Steffl. Kao jedini projekt koji je Wagner napravio za Hrvatsku na izložbi je prikazan nacrt župne crkve sv. Petra i Pavla u Osijeku (1893.), no Wagnerov plan natječajnoj komisiji nije bio prihvatljiv jer nije bio u skladu sa standardnim izgledom katoličkih crkava. Nekoliko panela posvećeno je radovima Bastla i Kovačića – od današnjih zgrada Etnografskog muzeja, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore i kuće Josipa Kalline koja je odabrana za promidžbene materijale izložbe, do ostvarenja koja do danas nisu sačuvana u izvornom obliku, među kojima posebno mjesto pripada zgradi na uglu Jelačićevog trga i Jurišićeve ulice, tzv. Elsa-Fluid kući. Bastlova zgrada je dvadesetih godina temeljito izmijenjena, čime je nestalo jedno od najljepših secesijskih ostvarenja u Zagrebu. Djela Wagnerovih učenika susrećemo i na hrvatskoj obali – od Brijuna, Opatije i Rijeke do Dalmacije, a među najzanimljivije dijelove izložbe spadaju projekti Wagnerovih učenika Alfreda Fenzla i Franza Kayma osmišljeni za otok Lokrum, kojima bi se otok povezao s Dubrovnikom visećim mostom i žičarom.
Izložba je zatvorenoga tipa a publika je može razgledati u sklopu pripadajućih manifestacija koje Veleposlanstvo organizira u listopadu i studenom, među kojima je nekoliko predavanja i koncerata. Uz izložbu je tiskan bogat katalog na njemačkom jeziku, s brojnim povijesnim i suvremenim fotografijama te izvedenim i neizvedenim nacrtima kao jedinstveno izdanje koje će biti zanimljivo i austrijskoj javnosti i znanstvenoj zajednici.