Beč, 23. travnja 2018.

Njemački jezik i kultura u Hrvatskoj

U prostorijama Veleposlanstva RH u Beču održano je u ponedjeljak, 23.4. predstavljanje zbornika „Njemački jezik i kultura u Hrvatskoj“. Zbornik je objavljen 2017. godine, a rezultat je simpozija održanog na Sveučilištu u Zadru, na kojem su predstavljeni rezultati niza istraživača iz različitih polja djelovanja. Prisutne je ispred Veleposlanstva RH u Beču u svojstvu domaćina predstavio Domagoj Marić, drugi tajnik, naglasivši kako se tema utjecaja njemačkog jezika u Hrvatskoj u nekoliko navrata provlačila kroz aktivnosti Veleposlanstva RH u Beču, pri čemu posebno mjesto zauzima predavanje dvoje uglednih znanstvenika i profesora sa Odsjeka za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Zrinjke Glovacki-Bernardi i Marijana Bobinca, koji su u studenom prošle godine održali predavanje pod nazivom „Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijesti“.      

Urednica zbornika Andrea Seidler je uvodno istaknula da je zbornik objavljen u sklopu niza „Tisak i povijest – novi prilozi“, u kojem je već izišlo šest svezaka sličnog jezično-kulturološkog pristupa, koji proučavaju utjecaj njemačkog jezika i kulturnih veza na pojedine pokrajine bivše Habsburške Monarhije. Polazna pretpostavka za nastanak zbornika bila je da su njemački jezik, recepcija književnosti njemačkog govornog područja i germanski kulturni svjetonazor do 1918. izvršili snažan utjecaj na prostoru današnje Hrvatske, što je vidljivo i danas, a što je istražio cijeli multidisciplinarni tim stručnjaka, u kojem su svoje mjesto naši hrvatski, austrijski i mađarski znanstvenici.

Pojedine članke predstavio je drugi urednik sveska Wynfrid Kriegleder, naglasivši kako svezak nosi podnaslov „Studije o povijesti, tisku, književnosti i kazalištu, jezičnim odnosima, znanstvenoj, kulturnoj i izdavačkoj povijesti, kulturnim kontaktima i identitetima“. Svezak je izdala bremenska izdavačka kuća Edition lumiere, a podijeljen je u pet cjelina: Jezični odnosi, Izdavačka povijest, Kulturni kontakti, Imagološke analize i Analize djela. U prvom dijelu sveska (Jezični odnosi) donose se članci četiriju jezikoslovaca (Franc Patocka, Slađan Turković, Zrinjka Glovacki-Bernardi i Aleksandra Ščukanec) na temu povijesti njemačkog jezika u Hrvatskoj (Patocka), jezičnog kontakta, jezične politike i pisane kulture njemačkog jezika u 18. st. u Hrvatskoj (Turković), statusa njemačkog jezika od kraja 18. do početka 20. st. (Glovacki-Bernardi) i malih oglasa u dnevniku Agramer Zeitung. U poglavlju o Izdavačkoj povijesti nalaze se dva zanimljiva rada mađarskih znanstvenika (Monok i Vizkelety-Ecsedy) na temu njemačkih izdanja u hrvatskim tiskarama, dok dio pod nazivom Kulturni kontakti čitateljima predstavlja radove pet znanstvenika: Katalin Czibula (Isusovačka kazališna aktivnost u Hrvatskoj u 18. st.), András Vizkelety (Srpski-hrvatski-njemački. Slučaj Petra Preradovića), Klaus Heydemann (Marine-Casino u Puli), Wolfgang Müller-Funk (Sigmund Freud), Boris Previšić (Sarajevo 1914 i hrvatski likovi u književnosti njemačkog govornog područja). U poglavlju na temu Imagološih analiza nalaze se članci Petera Ötvösa (Nikola Šubić Zrinjski), Katalin Blaskó (Hungari o Hrvatima početkom 19. st), Grubišić Pulišelić (Prikaz Morlaka u djelu Ide von Düringsfelds), Péter Varga (Slavonska multietničnost u opusu Vilme Vukelić) te članak Gorana i Marine Lovrić (kulturna razmjena i sudar kultura). U analizi djela nalaze se prilozi Marijana Bobinca (Körnerov Zriny), Tomislava Zelića (književni opus bana Jelačića), Slavije Kabić (Theodor Schiff), Milke Car (Robert Neumann), Marija Grizelja (Krležin Filip Latinović) i Daniele Kirschstein (opus Marice Bodrožić). 

Promociji zbornika su prisustvovali Wolfgang Müller-Funk i Klaus Heydemann, koji su detaljnije predstavili svoje radove. Predstavljanje je okupilo veliki broj zainteresiranih stručnjaka i amatera koji se interesiraju za jezične i kulturne kontakte.