Beč, 15. veljače 2019.

Izložba „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“ otvorena u Muzeju trećeg bečkog kotara

Nakon što je četiri mjeseca bila postavljena u prostorijama Veleposlanstva RH u Beču, izložba „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“ otvorena je 15.2.2019. u Muzeju trećeg bečkog kotara (Bezirksmuseum Landstraße). Kotarski muzej je odabran kao sljedeća destinacija za izložbu jer je tematski vezan uz Veleposlanstvo, a ima i veliku posjećenost – trenutno je u muzeju postavljeno nekoliko izložbi o važnim osobama i građevinama koje se nalaze u trećem bečkom kotaru, u kojem se nalazi i zgrada Veleposlanstva koju je projektirao Otto Wagner. Izložba će u muzeju biti postavljena do 11.9.2019., nakon čega prema planu seli u Zagreb.

Na otvorenju se brojnim uzvanicima obratio ravnatelj muzeja Herbert Rasinger, koji je istaknuo da je vodstvu muzeja velika čast što je upravo njihov muzej ima priliku biti domaćin izložbe koju je u četiri mjeseca u Veleposlanstvu vidjelo oko tisuću posjetitelja. Kako je u prostorijama Veleposlanstva izložba ipak bila zatvorenoga tipa, Kotarski muzej će pružiti priliku široj bečkoj javnosti da posjeti izložbu. Ravnatelj muzeja Rasinger je istaknuo da je jedna od poveznica današnje zgrade Veleposlanstva i Kotarskog muzeja nekadašnja palača koja se do kraja 19. st. nalazila na terenu koji je oko 1890. kupio Otto Wagner kako bi izgradio novi stambeni blok, a koja je predstavljena na izložbi „Nestale palače trećeg kotara“, također postavljenoj u kotarskom muzeju. Ulogu Otta Wagnera i njegovu poveznicu s hrvatskom arhitekturom je predstavio autor izložbe dr.sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je ovom prigodom došao u Beč. Iako je Wagner za područje Hrvatske izradio samo jedan projekt – prijedlog za izgradnju župne crkve u Osijeku, koji natječajna komisija zbog svoje modernosti nije odabrala, njegov utjecaj na Hrvatsku je iznimno velik, posebno kroz opuse dvojice najpoznatijih učenika, Vjekoslava Bastla i Viktora Kovačića. Wagner je svoj utjecaj u Hrvatskoj ostvario i putem austrijskih učenika koji su projektirali za Hrvatsku, prvenstveno na obali. Među njima posebno mjesto zauzimaju neostvareni projekti Wagnerovih učenika Alfreda Fenzla i Franza Kayma, koji su zamislili projekte povezivanja otoka Lokruma i Dubrovnika, i to visećim mostom i žičarom.

Izložba se sastoji od petnaest dvojezičnih hrvatsko-njemačkih panela na kojima je predstavljen Wagnerov utjecaj na hrvatsku arhitekturu. Izložba je rezultat suradnje Veleposlanstva RH u Beču i Moderne Galerije iz Zagreba, a financirana je uz pomoć niza hrvatskih i austrijskih institucija, među kojima posebno mjesto zauzimaju Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Grad Zagreb i Grad Beč, Turistička zajednica grada Zagreba i dr.