Beč, 16. studenog 2017.

Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijesti

Dvoje uglednih znanstvenika i profesora sa Odsjeka za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dr.sc. Zrinjka Glovacki Bernardi i dr.sc. Marijan Bobinac, održali su u četvrtak, 16.11.2017. u prostorijama Veleposlanstva RH u Beču predavanje pod nazivom „Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijesti“. Zajednički nazivnik dvaju izlaganja bio je kulturni transfer između dviju kultura, kao pojam koji podrazumijeva niz procesa prenošenja i posredovanja među kulturnim sustavima na svim razinama. Kako je istaknuto na predavanju, veliki broj istraživanja je dokazao kako kulturni transfer između Austrije i Hrvatske postoji već niz stoljeća, a posebno je intenziviran nakon 1527. tj. izbora Habsburškog cara za hrvatskog kralja. U sklopu predavanja kulturni transfer je opisan s aspekta lingvističkih (dr. Glovacki Bernardi) i književnih (dr. Bobinac) poveznica.

Svoje izlaganje dr. Glovacki Bernardi je započela povijesnim počecima grada Zagreba, koji je od svog osnutka bio obilježen višejezičnošću. Iako je službeni jezik uprave Gradeca u srednjem vijeku bio latinski, arhivska građa svjedoči kako su tadašnji obrtnici dolazili iz različitih sredina, tako da je učestala pojava bila da jedna skupina obrtnika govori jednim određenim jezikom (npr. postolari njemačkim a mesari mađarskim jezikom). Posebnu zanimljivost predstavlja povezanost Ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda s njemačkim jezikom – iako su Ilirce obilježile domoljubne ideje, nije bila rijetka pojava da ih oblikuju na njemačkom, a ne hrvatskom jeziku. Kako je istaknuo dr. Bobinac, kulturni transfer na području književnosti podrazumijeva u prvom redu recepciju austrijske književnosti na tlu nekadašnje Banske Hrvatske, ali i preuzimanje poetičkih vrijednosti specifičnih za germansku književnost. Dr. Bobinac je prikazao jezične poveznice s aspekta njemačke književnosti u Zagrebu u 19. st., posebno se osvrćući na djelo „Iz njemačkog Zagreba. Prinos kulturnoj povijesti Hrvata“ Velimira Deželić, ujedno i ističući činjenicu kako se niz hrvatskih javnih ličnosti iz prve polovice 19. st. (Petar Preradović, Dimitrija Demeter, Mirko Bogović, Josip Jelačić) tečno služio njemačkim jezikom.

Posebnu zanimljivost predavanja činila je prezentacija Tatjane Christelbauer iz udruge „Agencija za kulturnu diplomaciju“, koja je predstavila kulinarske spone Hrvatske i Austrije na primjeru slastice Radetzky riža. Radi se o desertu tipičnom za austrijsku kuhinju, koji je transferom došao do Slavonije, gdje je Radetzky riža poslužila kao podloga za nastanak čokolade s rižom, koja je prvi put u svijetu proizvedena u požeškom Zvečevu. Ljubaznošću gđe Marije Borošić, predstavnice hrvatske zajednice u Beču, broja je publika imala priliku i degustirati slasticu.   

Predavanje „Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijesti“  je održano u sklopu Godine kulture Austrija-Hrvatska 2017., uz financijsku potporu počasnog konzula RH u Salzburgu Huberta Palfingera.