Beč, 04. ožujka 2017.

Gostovanje Mate Matišića i Gradskog kazališta Komedija

Svestrani umjetnik Mate Matišić gostovao je 4. i 5. ožujka 2017. u Beču. U subotu 4.3. je u Hrvatskom centru održao koncert i prezentaciju o svom umjetničkom stvaralaštvu, što je poslužilo kao izvrstan uvod u gostovanje Gradskog kazališta Komedija s Matišićevom predstavom „Bljesak zlatnog zuba“ u bečkom Theateru Akzent u nedjelju, 5. ožujka. Matišić je autor nekoliko najuspješnijih hrvatskih dramskih tekstova i filmskih scenarija novijeg doba, a uz to sklada filmsku glazbu i svira nekoliko instrumenata.

Rođen u Ričicama kraj Imotskog, u obitelji u kojoj, kako je istaknuo, ima sedam nacija, Matišić je naglasio kako je cijeli njegov umjetnički opus nastavak onoga što je kao dječak doživio u svom selu. Iako je studirao i diplomirao Pravni fakultet, Matišić je već za studija shvatio da ga pravna struka neće profesionalno ispuniti, posebno jer su se, kako je sam istaknuo, na studiju prava u pet godina u drugoj polovici osamdesetih snažno osjetile društveno-političke promjene. Matišić je dijete koje je odrastao bez roditelja (opis u scenariju filma „Život sa stricem“), a svi Matišićevi poznanici iz Imotskog su u svojoj obitelji imali migrante – što ekonomske, što političke.   

Osvrćući se na svoju glazbenu aktivnost, Matišić je istaknuo kako je izvođačka praksa usko vezana uz proces skladanja filmske glazbe. Iako je započeo u rock bandu, Matišić je najveći glazbeni doprinos dao skladajući filmsku glazbu, koja, kako je podsjetio autor, mora biti imanentna prostoru u kojem se događa radnja filma. Upravo se zbog toga uhvatio u koštac s nizom etno instrumenata, pa je naučio svirati između ostalog gusle, šargiju, brač i samicu, a 2005. je sa šest drugih etno glazbenika predstavljao Hrvatsku na festivalu u Gdanjsku. Matišić je istaknuo zanimljivost kako mu je supruga, koja se bavi keramičkim radom, sama izradila nekoliko instrumenata koje je kasnije koristio u filmovima. Iako je danas moguće računalnom tehnikom proizvesti cijeli spektar tonova i zvukova, Matišić smatra da se neuobičajenim instrumentima koji proizvode zvukove mogu postići snažniji efekti po pitanju filmske glazbe. Demografski problem o kojem u svojim djelima redovito progovara („Svećenikova djeca“) u Hrvatskoj nije ništa novo, što se na primjeru Imotske krajine vidi u posljednjih 50 godina. Zanimljiva tematika „Svećenikove djece“ naišla je snažan odaziv izvan granica Hrvatske, npr. u Puškinovom teatru u Moskvi. U drugom dijelu književne večer Matišić je s kolegom gitaristom izveo niz jazz i swing skladbi.

Drama „Bljesak zlatnog zuba“, koju je ansambl Gradskog kazališta Komedija izveo u prepunom kazalištu Akzent u Beču 5.3., nosi podnaslov  „Gastarbajsterska kronika“. Iako su, kako je u razgovoru naglasio Tyran, prvi gastarbajteri u Beču bili Gradišćanski Hrvati koji su odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata krenuli raditi na obnovi grada, Matišić opisuje generaciju gastarbajtera koja je šezdesetih godina iz Imotske krajine krenula na rad u Njemačku. Dio drame se događa u njegovom rodnom mjestu koje ga je, ponovio je Matišić, jako oblikovalo, dok se ostatak radnje odvija u Njemačkoj. Matišić se bečkoj publici predstavio treći put, prva dva puta također u kazalištu Akzent („Cinco i Marinko“ i „Svećenikova djeca“). Matišić trenutno radi na skladanju glazbe za seriju o Tinu Ujeviću. Obje manifestacije – i književna večer s koncertom i predstava „Bljesak zlatnog zuba“ – su održane u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017.